Info: Vaš web preglednik ne prihvaća cookies. Trebate uključiti cookies ako želite proizvode staviti u košaricu i kupiti ih.

Paul Feval

Dostupnost

Ovaj proizvod trenutno nije dostupan.

Paul Henri Corentin Féval, otac

* 30. rujna 1816., Rennes, Francuska - † 8. ožujka 1887., Paris, Francuska

francuski književnik

Paul Henri Corentin Féval, otac, bio je francuski romanopisac i dramatičar.

Autor je popularnih pustolovnih romana, poput Le Loup Blanc (1843.) i višegodišnjeg najbolje prodavanog Le Bossu (1857.). Napisao je i romane fantastike o vampirima Le Chevalier Ténèbre (1860.), La Vampire (1865.) i La Ville Vampire (1874.), te nekoliko proslavljenih romana o svom rodnom Brittanyju i Mont Saint-Michelu, kao što je La Fée des Grèves (1850.). Međutim, Féval je u najvećoj mjeri postao slavan kao jedan od začetnika moderne kriminalističke fikcije. Zbog svojih tema i likova, za njegov roman Jean Diable (1862.) može se tvrditi da je prvi svjetski moderni roman detektivske fikcije. Njegovo remek-djelo je Les Habits Noirs (1863.-1875.), saga koja obuhvaća jedanaest kriminalističkih romana.

Nakon što je izgubio svoje bogatstvo u financijskom skandalu, Féval je postao preporođeni kršćanin, prestao je pisati kriminalističke trilere i počeo je pisati vjerske romane, ostavljajući sagu Habits Noirs nedovršenu.

Paul Henri Corentin Féval je rođen u Hôtel de Blossac kod Rennesa u Bretanji, 29. rujna 1816. U brojnim romanima se bavi poviješću rodne pokrajine. Školovao se za odvjetnika, te postao punopravni odvjetnik 1836. Međutim, ubrzo se preselio u Pariz, gdje je stekao početnu slavu objavljivanjem romana Le Club des phoques (1841.) u časopisu Revue de Paris. Uskoro su uslijedila još dva pustolovna romana: Rollan Pied de Fer (1842.), Les Chevaliers du Firmament i Le Loup Blanc (oba 1843.) U potonjem romanu predstavio je albino junaka koji se bori za pravdu maskiran poput Zorroa, kao jednog od prvih boraca protiv kriminala s tajnim identitetom.

Févalov uspjeh došao je s romanom Les Mystères de Londres (1844.), neplanskim feljtonom napisanim povodom uspjeha romana Eugenea Suea Les Mystères de Paris. U njemu, Irac Fergus O'Breane pokušava osvetiti nepravdu svojih sunarodnjaka. Također, u romanu se predstavlja tajno kriminalno društvo poput mafije pod nazivom Gospoda noći, tema koja će postati stalna u Févalovom opusu.

S Les Mystères de Londres, Féval je postao jednako uspješan kao Dumas ili Sue u očima njegovih suvremenika. Međutim, bio je nesretan zbog svog uspjeha kao autora pustolovnih romana i ubrzo pokušao dobiti književno priznanje sa socijalnim satirama kao što je Le Tueur de Tigres (1853.), ali uzalud. Vratio se popularnoj literaturi s više pustolovnih romana poput La Louve (1855.) (nastavak njegovog ranijeg romana Le Loup Blanc) i L'Homme de Fer (1856.).

Najveći uspjeh u žanru je Le Bossu (1857.), u kojem se čudesan mačevalac, Henri de Lagardere, maskira kao grbavac kako bi osvetio prijatelja vojvodu de Neversa, kojeg je ubio zločinac Prince de Gonzague. Predstavio je poznati moto: Ako ne dođete do Lagardere, Lagardere će doći do vas. Le Bossu je inspirirao nekoliko igranih filmova i niz nastavaka, koje je napisao Févalov sin.

Iste godine Féval se vratio na temu kaznenih urota, s Les Compagnons du Silence. Uslijedio je Jean Diable (1862.), nedvojbeno prvi moderni zločinački triler. U njemu glavni inspektor Scotland Yarda, Gregory Temple, biva zbunjen akcijama iznimno darovitog kriminalnog čelnika koji se skriva iza imena John Devil.

Godine 1862., Féval je osnovao časopis Jean Diable, nazvan po njegovom istoimenom romanu. Jedan od njegovih urednika bio je Émile Gaboriau, budući tvorac policijskog detektiva Monsieura Lecoqa, junaka naizgled nepovezanog s zločincem Lecoqom iz romana Habits Noirs. Gaboriauov Lecoq je kasnije utjecao na Conana Doylea pri stvaranju Sherlocka Holmesa.

Godine 1863., Féval je započeo svoje remek-djelo, Les Habits Noirs, kriminalističku sagu koju je pisao preko dvanaest godina, a koja obuhvaća sedam romana. Ta saga je preteča modernih kriminalističkih romana, zavjera i organiziranog kriminala. Févalovi junaci, detektiv i istražni sudac, prvi su moderni junaci te vrste.

1865. Féval je postao predsjednik Société des gens de Lettre (Društvo Autora), a taj položaj je zadržao do 1868. Ponovo je bio predsjednik od 1874. - 1876.

1865. Féval je napisao La Vampire u kojem predstavlja prototip ženskog vampira. Neki znanstvenici tvrde da je tekst prvotno napisao 1856., više od 40 godina prije nego što je Bram Stoker napisao roman Dracula.

1873. i 1875. Féval se pokušao pridružiti Académie Française, ali je odbijen, zbog popularne naravi njegovih djela, ali i zbog svojih političkih uvjerenja.

1875. nekoliko mjeseci nakon završetka roman La Bande Cadet, sedmog u sagi Habits Noirs, Féval je izgubio gotovo svu svoju imovinu u iznosu od 800.000 franaka, odnosno nekoliko milijuna dolara po današnjem računu, u financijskom skandalu povezanom s Osmanskim Carstvom. Kao posljedica toga, postao je ono što bi se danas nazvalo preporođeni kršćanin, i prestao pisati kriminalističke romane, koji su se tada smatrali grešnim. Preuzeo je prava na svoja ranija djela i pokušao ih prepisati na bolji način u skladu sa svojim novim uvjerenjima. Također je počeo pisati romane vjerske tematike poput La Première Aventure de Corentin Quimper (1876.) i Pierre Blot (1877.).

Godine 1882., Paul Féval je ponovno upropašten, kao žrtva jednog pronevjeritelja. Ostao je paraliziran i nije mogao više pisati. U travnju 1884. pretrpio je još jedan udarac, kada je izgubio svoju ženu. Odveden je u hospicij braće Saint-Jean de Dieu, gdje je umro 8. ožujka 1887.

Njegov sin, Paul Féval (1860.-1933.) također je postao plodan pisac.

Objavili smo:

VITEZ BIJELE ŽENE


Posljednje ažurirano: Nedjelja, 19 Kolovoz 2018 01:53