Info: Vaš web preglednik ne prihvaća cookies. Trebate uključiti cookies ako želite proizvode staviti u košaricu i kupiti ih.

Elinor Glyn

Dostupnost

Ovaj proizvod trenutno nije dostupan.

Elinor Glyn

* 17. listopada 1864. Saint Helier, Jersey - † 23. rujna 1943. Chelsea, London

engleska književnica

Napisala je brojne romane, mnoge o snažnim ženskim likovima u seksualno nabijenim situacijama. Najskandalozniji je bio Tri tjedna, koji je umalo okončao njenu karijeru. U kasnijem razdoblju njene karijere, namamio ju je Hollywood gdje je pisala scenarije, od kojih je jedan pokrenuo ideju "To djevojke." Režirala je dva neuspješna filma.

Glyn je rođena kao Elinor Sutherland 17. listopada 1864. godine u Jerseyu u Engleskoj, kao kćer Douglasa i Elinor (Saunders) Sutherland. Douglas Sutherland bio je kanadsko-škotski građevinski inženjer koji je umro od tifusne groznice kada je Glyn bila tri mjeseca stara. Nakon očeve smrti, Glyn, njena majka, starija sestra Lucy – koja će kao Lady Lucy Duff Gordon postati uspješna modna dizajnerica – te njena francuska baka preselile su se u Kanadu. Glynina baka imala je posebno jak utjecaj na Glyn; aristokratskog podrijetla te snažnih uvjerenja, postarija žena pomogla je oblikovati unukin pogled na život.

Godine 1871., Glynina majka se ponovno udala te se obitelj vratila u Jersey u Englesku. Glyn i njena sestra nisu voljele svog očuha, okrutnog čovjeka, a Glyn nije ni željela živjeti u Jerseyu. Glyn je postala vrlo buntovna u svim aspektima svog života te se držala svojih vlastitih ideja. Iako nije bila previše obrazovana jer joj se nisu sviđale odgojiteljice koje su joj bile dodijeljene za obuku do četrnaeste godine, Glyn je puno čitala knjige iz očuhove knjižnice.

Kako se i očekivalo od žene iz njenog staleža, Glyn se željela udati, ali je bila izbirljiva u odabiru prosilaca. Kao što je Jane Abdy napisala u Financial Timesu, "Elinor je bila prekrasna zavodnica plamene kose, previše egzotična i predobro odjevena da bi ju olako prihvatilo društvo čije je margine ponekad ukrašavala. Njena je ambicija bio sretan svjetovni brak." Napokon, Glyn se udala kada je bila u kasnim dvadesetima. Izvana gledano, sparivanje iz 1892. godine bilo je povoljno: Clayton Glyn bio je zemljoposjednik i pripadnik nižeg plemstva. Dok je par s vremenom dobio dvije kćeri, Margot i Juliet, Clayton Glyn je potrošio svoje bogatstvo te imao problem s pićem. Brak je u osnovi bio završen tijekom ranih 1900.-tih, do kada je njegova žena tražila utjehu u naručju drugih muškaraca, poput Lorda Milnera i Lorda Curzona.

Objavljen prvi roman

Dok je još bila u braku, Glyn je 1900. godine objavila svoj prvi roman, Elizabethina putovanja, u nastavcima u The Worldu. Priča koja je usredotočena na život društva na ladanju odražava Glyninu sposobnost opažanja svijeta oko nje. Knjiga je bila popularna i uspješna, pa je Glyn iskoristila novac koji je zaradila objavljivanjem knjige za put u Italiju, Francusku i Egipat.

Godine 1902. nakon romana Elizabethina putovanja Glyn je objavila slično djelo, Ambrosinina razmatranja. Djelo je zasnovala na povijesnim činjenicama, pa je upotrijebila format dnevnika te roman djeluje poput autobiografije glavnog lika, Ambrosine Eustasie markize od Galincourta, koja je giljotinirana 1793. godine. Sljedeće joj je djelo bilo znatno drugačije. Dama i Mudrac: ženski hirovi prikazuje dijalog između Dame, slobodne žene pune ljubavi, i Mudraca, koji živi sam u špilji i mrzi žene. Par raspravlja o ljubavi, životu i svemiru. Dama na kraju pobjeđuje i Mudrac se zaljubljuje u nju.

Napisana skandalozna Tri tjedna

Kako je Glynina spisateljska karijera napredovala, njeni zapleti postajali su manje realistični, a u njima su dominirale društveno istaknute, prelijepe, seksualno sugestivne junakinje i junaci. Godine 1907. objavila je djelo zbog kojega je zamalo postala ozloglašena. U Tri tjedna opisuje ljubavnu aferu između Lady Henriette, starije žene koja je zapravo kraljica neke Balkanske zemlje, i mlađeg muškarca, zgodnog, ali prilično slabog Engleza. Činjenica da par vodi ljubav na sagu od tigrove kože bila je više nego dovoljna da šokira čitalačku publiku i donekle izazove skandal. Iz veze se rađa sin, ali kako je Henrietta udana, uspije dijete predstaviti kao muževo. U konzervativnijem tonu, ostatak svog života ona posvećuje uspjehu svoga sina. Ipak, zbog provokativnih scena seksa, londonski kritičari skoro su jednoglasno osudili Tri tjedna, što je rezultiralo prodajom više od dva milijuna primjeraka romana do 1916. godine i prijevodom romana na brojne jezike. Unatoč skandalu, Glyn je zaradila na knjizi, ali je novac na kraju ipak izgubila jer je vjerovala investicijskim savjetima svoga muža. Do 1908. godine, dugovi Claytona Glyna doveli su obitelj do bankrota, prisiljavajući Glyn da piše za novac kako bi izdržavala sebe i svoju obitelj. Unatoč neprekidnim novčanim problemima, odlučila je živjeti udobno pa je tražila druge načine kako bi ostvarila udobnost. Imala je ljubavnu aferu s Curzonom, bivšim potkraljem Indije, vjerojatno uz pristanak svoga muža.

Putovanje u inozemstvo

U razdoblju 1907.-1908. godine, Glyn je otišla u Sjedinjene Države te živjela u New Yorku, kao i u Coloradu, Nevadi i Kaliforniji. Unatoč neprekidnom nemiru izazvanom romanom Tri tjedna, objavila je roman Elizabeth posjećuje Ameriku (1909.), koji je napisan sličnim stilom kao njen prvi roman te je sadržavao Glynine vlastite ilustracije. Iako nije bio potpuno uspješan, njen je sljedeći uradak obnovio njen spisateljski ugled.

Krajem prvog desetljeća 1900.-tih, Glyn je provela zimu na ruskom dvoru u Petrogradu i Moskvi i na tom je iskustvu zasnovana pozadina njenog romana iz 1910. godine, Njegov sat. Bestseler koji je obnovio njen ugled, Njegov sat, usmjeren je na englesku udovicu koja se zaljubljuje u ruskog princa za kojeg se na kraju i udaje. Glyn je imala još jedan bestseler objavom romana Razlog zašto (1911.), knjigom koju je napisala za 18 dana kako bi zaradila novac.

Godine 1915. Clayton Glyn je umro, a Glyn se preselila u Pariz, gdje je njena literarna produkcija porasla. Ostvarila je još jedan bestseler romanom Muškarac i gospodar (1915.), koji je napisan u popularnom romantičnom stilu toga vremena u kojemu par kojemu je suđeno da bude zajedno ne bude zajedno sve do samog kraja. Glyn je također proširila svoje interese izvan pisanja romana te je objavljivala priče i članke u popularnim časopisima. Bila je i ratni dopisnik u Francuskoj tijekom Prvog svjetskog rata, posjećujući rovove, ali izvješćujući iz hotela Ritz.

Glynine financije su se popravile tijekom 1917. godine nakon potpisivanja ugovora s Williamom Randolphom Hearstom za američka prava na njene romane. Jedna od prvih knjiga objavljenih po tome ugovoru bila je Karijera Katherine Bush (1916.). Iako je knjiga izazvala nesuglasice s Hearstom, koji je želio da junakinja bude simpatičnija, Glyn je odbila mijenjati svoj tekst.

Zaposlena kao scenaristica

Zbog njene spisateljske popularnosti, kao što je bio slučaj s mnogim uspješnim autorima toga vremena, Glyn je 1920. godine pozvao Jesse Lasky iz kompanije Famous Players-Lasky da dođe u Hollywood i piše scenarije. Pokazala se vrlo uspješnom u pisanju scenarija, jer su njeni tekstovi, baš poput njenih romana, bili izazovni i erotični. Njen je prvi scenarij napisan 1920. godine za zvijezdu - Gloriu Swanson. Veliki trenutak odnosi se na društveno uglednu Engleskinju koja se zaljubljuje u mačo Amerikanca. Kada se vrati u svoju domovinu, zamalo se udaje za britanskog milijunaša kojeg joj izabire otac, ali na kraju ipak završi s Amerikancem, koji je stvorio svoje vlastito bogatstvo. Glynin drugi scenarij, Teodora, spaja Swansonicu s drugom zvijezdom - Rudolphom Valentinom, čime je osiguran još jedan hit film.

Glyn je napisala brojne scenarije tijekom 1920.-tih. Napisala je Šest sati i Tri tjedna (Ljubavna priča kraljice) 1923. godine; King Vidor je režirao Njegov sat 1924. godine; Muškarac i Služavka i Ljubav je slijepa 1925. godine; te Samo jedna stvar 1926. godine. Muškarac i služavka i Samo jedna stvar iako istog žanra kao Veliki trenutak, nisu bili financijski uspješni. Ti neuspjesi prisilili su Glyn da pokuša napisati drugačiju priču. Zasnovana na njenoj vlastitoj kratkoj priči, Ritzy (1927.) – komedija o ženi koja lovi vojvodu koji se pravi da je siromašan iako je voli – također nije bila zapažena.

Definirala "To djevojku"

Dok je pisala scenarije za Hollywood, Glyn je i dalje pisala romane, od kojih je jedan bio To (1926.). Scenarij zasnovan na toj priči o oslobođenoj ženskoj seksualnosti obnovio je Glynin ugled scenaristice, iako je navedena jedino kao autor, prilagođivač te koproducent; Hope Loring i Louis D. Lighton su zapravo preradili njen roman u scenarij. Godine 1928. snimljen je film u kojem je glavnu ulogu imala Clara Bow, kojoj je vruća izvedba uloge prodavačice koja je zaljubljena u svog šefa te na kraju i osvaja njegovu naklonost priskrbila ime "To djevojke." Nova etiketa Clare Bow predstavljala je inspiraciju za lako pamtljivu frazu tog vremena koja je opisivala slobodoumnu, novu ženu jazz razdoblja pa je To postao odlučujući film jazz razdoblja.

U sljedećem Glyninom filmu, Crvenokosa (1928.), glavnu je ulogu opet imala Clara Bow. I sama crvenokosa, koristila je boju kose kao simbol strastvene žene, iako sam film nije imao pravog zapleta. Sve dotad, svi Glynini scenariji bili su napisani za nijeme filmove. Svoj prvi scenarij za zvučni film, Takvi su muškarci opasni, napisala je 1929. godine. Te iste godine, 65.-godišnja spisateljica i scenaristica odlučila se vratiti u Englesku, dijelom zbog poreznih potraživanja. Opisujući Glyninu ulogu u Hollywoodu, Victoria Glendinning napisala je u Washington Postu: "Elinor je imala pobjedonosno zadnje poglavlje kao društveni arbitar Hollywooda. Stareći, s obojanom kosom i prejakom šminkom, radila je na scenarijima i poučavala neupućene američke glumce kako su prave dame i gospoda hodali i kako su se oblačili i uređivali svoje domove. Bila je beskrajno veličanstvena."

Radila kao filmski redatelj

Kada se Glyn vratila u Englesku 1929. godine, osnovala je svoju vlastitu filmsku kompaniju te počela karijeru filmskog redatelja koja se pokazala neuspješnom. Koristeći svoj vlastiti novac, režirala je Poznavati muškarce (1929.), komični feministički pogled na muškarce kao seksualne napasnike. Glavni ženski lik je nasljednica koja preuzima lažni identitet kako bi saznala kakav je stvarno njen udvarač. Konačni je proizvod ispao vrlo amaterski te ju je scenarist Edward Knoblock tužio da spriječi prikazivanje filma. Film Poznavati muškarce stvorio je takav skandal da je uništio Glyninu mladu filmsku kompaniju.

Glyn je uspjela režirati još jedan film, Cijena stvari (1929.), koji se također pokazao kao komercijalna katastrofa. Nakon dva takva neuspjeha, Glyn se povukla iz filmske industrije te nastavila pisati romane sve do svoje smrti. Godine 1936. objavila je svoju autobiografiju, Romantične pustolovine.

Glyn je umrla 23. rujna 1943. u Londonu. Moira Petty opisala je pokojnu spisateljicu u Stage magazinu kao "chick-lit autoricu ranih 1900.-tih, s mrvicom Dorothy Parker i grumenom Barbare Cartland."

Objavili smo:

TEODORA

TRI NEDJELJE


Posljednje ažurirano: Srijeda, 22 Studeni 2017 05:16